Što je suicid? Kako prepoznati znakove? Mitovi o samoubojstvu Kome se povjeriti Suicidi.info - Portal za prevenciju suicida



NSK

Epidemiologija



KLASIFIKACIJA SAMOUBOJSTVA

  • smišljena (planirana) i afektna
  • pojedinačna, dvojna, višestruka
  • naprasna i polagana
  • aktivna i pasivna
  • prema dobi, spolu, pa čak i bračnom statusu
  •  prema metodi, lokaciji i vremenu kad su počinjena

Neki podaci o samoubojstvu i samoubojicama

  • muškarci ga češće izvrše (omjer varira od zemlje do zemlje, oko 2-5:1) – iako, žene češće pokušavaju nego muškarci!
  • najviše se ubijaju ljudi 45-59 godina
  • 65-80% ljudi to učini u vlastitom stanu, iako muškarci pokazuju veću sklonost od žena da to učine drugdje – u šumi, na polju, pa čak i na radnom mjestu

 

Samo 25% koji su pokušali samoubojstvo potraži pomoć liječnika

 

  • najvišu stopu danas imaju Litva (81), Rusija (74), Latvija (71), Mađarska i Bjelorusija (55)
  • najnižu stopu imaju mediteranske zemlje – Grčka (6), Italija (10), Malta (7) 

 

Kako je u Hrvatskoj?

  • omjer muškaraca i žena je 2,1 : 1
  • prosječna stopa iznosi 34,6 za muškarce i 11,7 za žene (na 100 000 stanovnika) što Hrvatsku stavlja negdje u sredinu liste.


Suicid je treći uzrok smrti kod mladih od 15 do 24, a šesti uzrok smrti kod djece od 5 do 14 godina.

 

Samoubojstva su kod ratnih veterana dvostruko češća od ostalih.
U Hrvatskoj je među braniteljima od PTSP-a oboljelo 18-40%.
Od 1991. do 2004. njih 1503 je počinilo samoubojstvo.

  • u raznim dijelovima svijeta, različite su sklonosti – u SAD najviše muškaraca se ubije vatrenim oružjem, dok je kod nas još uvijek vješanje na prvom mjestu
  • žene su sklonije trovanju, skoku s visine, bacanju u rijeku, pod vlak
  • najviše samoubojstava ima u travnju i svibnju



Tko pokuša, a tko se ubije? 

  • Pokušaji su karakteristični za mlade ljude (do 35. godine), a završeno samoubojstvo za starije (65 i više godina)
  • Ubijaju se i djeca (već od 5. godine života)
  • Djeca koja su iz razorenih obitelji, niskog socioekonomskog statusa, zlostavljana, s poremećajima u ponašanju i raspoloženju, predstavljaju rizične skupine
  • Žene češće pokušaju, a muškarci se češće ubiju (između ostalog i radi načina na koji se pokušavaju ubiti; žene češće biraju ljekove, gdje je veća vjerojatnost da ih se spasi, a muškarci vatreno oružje, pri čijoj upotrebi smrt nastupa trenutno)
  • Rastavljeni se ubijaju češće nego oženjeni ili samci
  • Pojedine profesije su posebno rizične (podaci za SAD): liječnici, stomatolozi, odvjetnici i psiholozi
  • Samoubojice su najčešće ambivalentni oko smrti; 2/3 onih koji su pokušali, ne pokušavaju više
  • 50% onih koji su uspjeli imali su pokušaja i prije
  • najviša stopa samoubojstava je u Mađarskoj, Finskoj, Austriji, a najniža u Grčkoj, Sjevernoj Irskoj i Italiji
  • 50% samoubojica nije se nikada obratilo za stručnu pomoć
  • davanje publiciteta samoubojstvima povećava stopu samoubojstava


  • omjer muškaraca i žena je 2,1 : 1
  • prosječna stopa iznosi 34,6 za muškarce i 11,7 za žene (na 100 000 stanovnika) što Hrvatsku stavlja negdje u sredinu liste...
  • najvišu stopu danas imaju Litva (81), Rusija (74), Latvija (71), Mađarska i Bjelorusija (55)
  • najnižu stopu imaju mediteranske zemlje – Grčka (6), Italija (10), Malta (7) 


Evolucija globalne stope suicida 1950-2000
(na 100 tisuća)




Dobne promjene slučajeva suicida (1950.-2000.)




Svjetska mapa suicidalnih stopa

(na 100 tisuća, najnoviji podaci su od ožujka 2002.)




Hrvatska - stope po dobi i spolu (2002.)




Hrvatska - stope suicida po dobi (1985.-2002.)




Hrvatska - stope suicida po dobi i spolu (2002)




Raspodjela stope suicida po dobi i spolu











Web portal Suicidi.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar Virovitica