Što je suicid? Kako prepoznati znakove? Mitovi o samoubojstvu Kome se povjeriti Suicidi.info - Portal za prevenciju suicida



NSK

Etiologija



Motivi suicidalnog čina

  • Traženje pomoći.
  • Bijeg iz nepodnošljive situacije.
  • Olakšanje od teških psihičkih boli.
  • Pokušaj utjecanja na neku značajnu, drugu osobu.
  • Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo.
  • Olakšavanje teškoća drugima.
  • Kako bi se druge ražalostilo.
  • Kako bi se druge uvjerilo koliko očajno je bilo živjeti.
  • Otkrivanje da li su zaista voljeni.
  • Uraditi nešto u nepodnošljivoj situaciji.
  • Gubitak kontrole.
  • Želja za smrću.
 
  • Samoubojstva se čine iz različitih razloga, ali vrlo čest razlog je depresija
  • Oko 19% ljudi sa poremećajem raspoloženja će tijekom života pokušati samoubojstvo
  • 55% ljudi koji su učinili samoubojstvo je prije bilo depresivno
  • poremećaji raspoloženja su najčešći među samoubojicama, zatim slijede shizofreni, te alkoholičari
  • samoubojstvo se najčešće učini nakon depresivne epizode
  • prevalenciju samoubojstava je teško odrediti jer se često učini na način koji podsjeća na nesretni slučaj
  • pretpostavlja se da je oko 15% prometnih nezgoda sa fatalnim ishodom ustvari bilo samoubojstvo
  • pokušaja suicida (tentamena) je daleko više nego «uspješnih» samoubojstava (podaci iz SAD-a govore o omjeru 8:1)
  • samoubojstvo je 8. razlog smrti u Zapadnoj kulturi, a 3. u populaciji do 24. godine (nakon prometnih nezgoda i ubojstava)
  •  niti jedna smrt ne ostavlja toliko posljedica na obitelj kao samoubojstvo
  • potrebno je da istovremeno nekoliko stvari pođe naopako
  • samoubojstvo nije isključivo biološka, fizička stvar, ali počinje kao podlijeganje biološkom riziku + životna očekivanja, stres, psihološki faktori
  • korijen misterije samoubojstva ipak ostaje živčani sustav koji se zapleo u čvor


O uzrocima suicidalnosti postoje mnoge teorije, a sve one pokušavaju dati osvrt na suicid iz različitih točki gledišta. U članku Teorija samoubojstva, Pro Mente Croatica, g. VII, br. 15—16, '03./04, psihijatar Darko Marčinko promatra problem iz sociološke perspektive, prikazuje misaone modele i daje psihoanalitički pogled na suicid:

Prema Durkheimu, koji je položio temelje psihosocijalne teorije suicida, sva se samoubojstva mogu smjestiti u tri kategorije: egoistično, altruistično i anomalno samoubojstvo.

Egoistično samoubojstvo
je povezano s ljudima koji su izgubili interes za društveni aspekt života, ili nisu potpuno i pravilno integrirani u društvo. Prema profilu je većina od njih fizički hendikepirana ili duševno poremećena. Iz ove perspektive također možemo promatrati problem integracije etičke i vjerske manjine, jer su ove skupine često izolirane od ostatka društva. Altruistično samoubojstvo je vrlo dobro poznato među vjerskim, društvenim ili političkim skupinama. Povezano je s pojedincima koji odlučuju umrijeti kao žrtve za ostatak skupine ili za ciljeve određene grupe. Anomalno samoubojstvo se pojavljuje u situacijama gdje postoje velike socijalne i ekonomske promjene i kada dolazi do dezintegracije kulture. Položaj pojedinca je promijenjen što stvar osjećaj nesigurnosti koji u donosi suicidalne misli.

Prema misaonom modelu suicidalne osobe imaju pojednostavljenu sliku života. Promatraju život s dva suprotna gledišta; stvari su dobre ili loše, crne ili bijele…

Psihoanalitički pogled na samoubojstvo je začet 1910. kada je bila prva konferencija psihoanalitičkog društva u Beču. Tada su položeni temelji za dalji razvoj teorije samoubojstva. Stenkelova teza je formula za razvoj suicidalnog mehanizma: ¨Nitko se ne ubija ako prije toga nije imao želju ubiti nekoga s kim je bio u emocionalnoj vezi¨. Bilo je raznih psihijatara koji su ponudili teorije o samoubojstvu: Alfred Adler, Sigmun Freud, Karl Meninger, Gustav Jung itd.

Karen Hornay:…..suicidalna osoba je rođena s destruktivnim tendencijama, tijekom razvoja osoba pod negativnim utjecajima okoline razvija suicidalne misli, a samoubojstvo je proizvod lošeg razvoja.

Samoubojstva se dešavaju zbog pritiska, nagomilanih životnih teškoća, suicidalnih razmišljanja, nemogućnosti pokazivanja društveno prihvatljive agresivnosti, teških neizlječivih bolesti (s jakim i upornim bolovima), psihičkih smetnji, bolesti CNS-a (tumori mozga i inzulti), gubitak posla, ljubavnih problema, osramoćenosti i političkih kriza.

Postoji i «kronično protrahirano samoubojstvo» nastalo zbog alkoholizma, asketizma, štrajka glađu, odbijanjem medicinske pomoći, narkomanije.
Emil Dircheim smatra da je stopa samoubojstava svakog društva posljedica različitog stupnja socijalne povezanosti pojedinca i društva. Pojedinac može biti nedovoljno uklopljen u društvo, ili mu društvo može umetnuti samoubilačko ponašanje kao zahtjev kome se on ne može oduprijeti (harakiri kod Japanaca, samoubojstvo staraca kod Eskima, sati u Indiji). Nagla promjene društvenog položaja, zbog neke društvene kataklizme, raspada bračne zajednice ili gubitka posla, može dovesti do samoubojstva.

Hanry i Hort dovode samoubojstvo u vezu s ekonomskim krizama i nezaposlenošću.  Stengel smatra da je to poziv za pomoć kojim samoubojica skreće pažnju okoline i očekuje od društva pozitivan odgovor za one koji ostaju živjeti.

Psihopatološki pristup vidi uzroke suicida u endokrinološkim poremećajima, drugim somatskim oboljenjima, psihijatrijskim bolestima.  

Filozofski pristup naglašava nemogućnost da se čovjek uhvati u koštac s besmislenošću života. Postoje različite vrste samoubojstava:

  1. altruitivno (da se drugoj osobi pribavi neka korist),
  2. tendenciozno (kao demonstracija ili protest)
  3. bilansno (kada se napravi nepotpuna procjena onoga što je do tada postignuto u životu).
Među rizičnim skupinama uvriježena je izreka: «Svatko ima vlastiti dobar razlog za samoubojstvo.» Samoubojicama je važno da postoji netko tko ih želi saslušati.

«Sve sretne porodice slične su jedna drugoj, a svaka nesretna porodica nesretna je na svoj način» - pisao je Tolstoj.  




Uzroci suicida

Potrebno je postojanje dva faktora:
  1. SUICIDOGENA DISPOZICIJA
    prirođeni ili za života stečeni manjak nagona samoodržanja (životni nagon)
  2. SUICIDOGENI MOTIVI
    vrlo subjektivni, promatraču se mogu činiti nevažni
    • samoubojstvo – čin nesretnog ili očajnog ljudskog bića u situaciji kojoj ne vidi izlaz?
    • samoubojstvo – empirijski očekivan kraj kod određenog dijela psihičkih bolesti?
    • i najvažnije.. smanjena funkcija serotonina
    Ljudi koji imaju manje serotonina, skloniji su depresiji i naglim odlukama i teže se suočavaju s problematičnim situacijama, jer serotonin ima smirujući utjecaj na naš um.

Ekološki model nastanka nasilja, koji je prvi puta uveden 1970.:

  1. biološki i osobni čimbenici
    Individualni faktori: karakterne osobine (impulzivnost...), slaba edukacija, droge, psihijatrijske bolesti, prijašnje nasilno ponašanje

  2. Postoje mnogi razlozi za samoubojstvo, psihički poremećaji su najčešći ali ne jedini.
  3. međuljudski odnosi: unutar obitelji, među prijateljima, intimnim partnerima

  4. Međuljudski odnosi: toleriranje nasilnog ponašanja u obitelji, poticanje nasilnog ponašanja među prijateljima - školska djeca i mladi
  5. odnosi unutar zajednice

  6. Zajednica (škola, radno mjesto): heterogenost,gusta naseljenost, dostupnost droge i oružja, nezaposlenost, siromaštvo, socijalna izolacija
  7. socijalne i kulturne norme
    Socijalne i kulturne norme: odobravaju nasilje kao normalan način razrješavanja problema, smatraju samoubojstvo individulnim pravom, daju prednost pravima roditelja pred dobrobiti djeteta, potiču mušku predominaciju, odobravaju nasilje policije nad građanima, potiču političke konflikte




Kako povećati motivaciju za život?


Treba aktivno slušati. Naučiti se vještinama rješavanja problema.
  • Ohrabrivati pozitivno razmišljanje.

Umjesto reći kako se nešto ne može napraviti, treba reći "pokušat ćemo".

  • Pomoći napisati popis dobrih kvaliteta
  • Dati priliku za uspjeh. Pohvaliti kad god je moguće.
  • Pomoći napisati korak-po-korak plan za postizanje ciljeva
  • Razgovarati s obitelji kako bi oni bolje razumjeli kako se bolesnik osjeća
  • Treba vježbati upornost i povjerljivost
  • Pomaganje drugima pomaže podizanju samopoštovanja
  • Uključiti bolesnika u pozitivne aktivnosti u zajednici
  • Ukoliko je prikladno, uključiti ga u vjerske aktivnosti
  • Može se s bolesnikom napraviti ugovor prema kojem se nagrađuju pozitivna ponašanja i nova znanja










Web portal Suicidi.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar Virovitica