 |
|
|
|
|
Folnegović,Kocijan: Priručnik: Prepoznavanje, otkrivanje sprječavanje Folnegović,Kocijan,Barac: Prevencija suicidalnosti I.hrvatski kongres o suicidalnom ponašanju KB Dubrava, 2000. zbornik sažetaka |
Mediji i suicid
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata 10. godišnja konferencija Centara za psihosocijalnu pomoć Bjelolasica, 7-9. prosinca 2005. PROJEKT: MEDIJI I SUICIDI Naputci za medije mr. sc. Elvira Koić mr. sc. Blaženka Gogić mr. sc.. Zoran Komar mr. sc. Mladen Lončar Herman Vukušić, dr. med. dr. sc.Veljko Đorđević dr. sc. Mladen Mavar Mental and Behavioural Disorders Preventing Suicide: a resource for media professionals Department of Mental Health - Social Change and Mental Health - "SUPRE" ©World Health Organization, 2000., Geneva
Ključni element uspjeha svih preventivnih programa adekvatna je distribucija pouzdanih informacija kojom se podiže nivo
svijesti.
STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIČA O SAMOUBOJSTVU
PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA KOJA USLIJEDE. Publicitet koji mediji daju samoubojstvu jedan je od čimbenika koji ranjivu osobu može navesti da izvrši suicid. Najopasnije su priče koje dobivaju najveći publicitet, pojavljuju se u različitim programima, na svim TV postajama, u tiskanim medijima i internetu, naročito ako uključuju poznate osobe.
Istraženo je da nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu, u sljedećih deset dana poraste broj samoubojstava.
"Wertherov efekt" je termin kojim se označava oponašanje ili kopiranje samoubojstava.
Nastao je na temelju događaja iz 1774. godine, kada je objavljena Goetheova priča, što je izazvalo slična samoubojstva. Slično se dogodilo i s Anom Karenjinom, zatim u New Yorku, nakon izlaska knjige "Final Exit" Dereka Hamphrija, te u Francuskoj nakon izlaska "priručnika" "Samoubojstvo, naputci za uporabu".
Davanje publiciteta samoubojstvu može stvoriti ideju da je ono normalno.
O većini suicida se zapravo ne govori. Urednikov izbor uključuje određene osobe, postupak izvršenja i mjesto. Ono što najčešće privlači pozornost javnosti je ono što odudara od uobičajenih modela, atipični, neuobičajeni slučajevi. AKO SE PREDSTAVE KAO TIPIČNI, umnožavaju se pogrešne informacije o samoubojstvu. Ponavljano i dugoročno izvještavanje o samoubojstvima ima tendenciju izazivanja i promoviranja samoubilačkih preokupacija među adolescentima i mladim odraslim osobama, na koje ima najveći utjecaj.
Način na koji mediji izvještavaju o slučajevima suicida može utjecati na druge: može potaknutii ili spriječiti
oponašanje suicidalnog ponašanja.
Istraživanja su pokazala da reportaže o samoubojstvima u medijima imaju veći utjecaj na prihvaćenu metodu nego na njihovu učestalost. Određena mjesta - mostovi, stijene, visoke zgrade, pruge itd. - tradicionalno se povezuju sa samoubojstvima i dodatni publicitet povećava rizik da ih iskoristi veći broj ljudi.
Izvještavanje o samoubojstvima u medijima na odgovarajući, točan i potencijalno pomažući način može spriječiti tragičan
gubitak ljudskih života.
Izvori pouzdanih informacija o mortalitetu koji je uzrokovan samoubojstvima može se dobiti od velikog broja agencija u zemlji i svijetu. Potcjenjivanje broja samoubojstava različito je od zemlje do zemlje i uglavnom ovisno o načinu na koji se utvrđuje da je riječ o samoubojstvu, o stigmi, društvenim i političkim razlozima i propisima osiguranja, što znači da se neka samoubojstva mogu registrirati kao nesretan slučaj ili smrt neutvrđenog uzroka. Smatra se npr. da stupanj potcjenjivanja broja samoubojstava kod starih osoba iznosi 20-25%, a 6-12% kod drugih. U svijetu ne postoje službeni podaci o nefatalnom suicidalnom ponašanju (pokušaji samoubojstva), uglavnom zato što u prosjeku samo 25% osoba koje se pokušaju ubiti potraže pomoć liječnika ili im je ona prijeko potrebna. Tako većina pokušaja prođe neprijavljena i nezabilježena. Često se uspoređuju podaci o samoubojstvima između različitih zemalja, ali se mora imati na umu da se postupci praćenja podataka o mortalitetu prilično razlikuju u različitim zemljama, što ozbiljno utječe na svaku izravnu usporedbu.
Uobičajeno je da se stopa samoubojstava izražava kao
broj samoubilačkih smrti na 100.000 stanovnika. Ako se izvješća odnose na male populacije (npr. gradovi, pokrajine, ili male zemlje), njihovo tumačenje zahtijeva poseban oprez jer samo nekoliko smrtnih slučajeva može radikalno izmijeniti sliku.
Za populaciju manju od 250.000 ljudi koriste se tzv. 'sirove’ brojke.
Neki izvještaji mogu se prikazati standardizirano, prema starosnim skupinama. Ovakvi izvještaji često ne sadrže podatke o samoubojstvima osoba mlađih od petnaest godina, zbog malog broja slučajeva, ali iz mnogih zemalja stižu izvještaji o alarmantnom povećanju broja samoubojstava u ovoj starosnoj grupi.
DASamoubojstvo prikazujte kao izvršeno, a ne kao uspješno djelo. Prikazujte isključivo pouzdane podatke, na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest. Ističite alternative samoubojstvu. Pružite obavijesti o tele-apelima i drugim oblicima pomoći u zajednici. Dajte publicitet pokazateljima rizika i znacima upozorenja. OBJAVITE PODATKE O DOSTUPNOJ POMOĆI Objavite znakove upozorenja na samoubilačko ponašanje.Poručite da je depresija često udružena sa samoubilačkim ponašanjem i da se može liječiti. Navedite nazive, brojeve telefona i adrese dostupnih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i udruga kod kojih se može dobiti pomoć, brojeve telefona organizacija ili osoba koje pružaju podršku osobama u žalovanju i sl. Ponudite suosjećanje ožalošćenima. To povećava vjerojatnost da će stručnjaci za mentalno zdravlje, prijatelji i obitelji intervenirati u suicidalnim krizama. NENe izvještavajte o specifičnim detaljima načina samoubojstva. Nemojte davati pojednostavljena objašnjenja. Nemojte veličati samoubojstavo ili praviti senzaciju od njega. Nemojte koristiti religijske ili kulturne stereotipe. Nemojte okrivljavati nikoga.
|
|
Letak: Mediji i suicid
|
Web portal Suicidi.info uređuje:
mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar -
webdesign:
ie-centar
|