Statistika HZZJ

Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
MENTALNE BOLESTI I POREMEĆAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ.
Zagreb, 2004., str. 43-59.

REGISTAR IZVRŠENIH SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan je 1986. godine Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske. U njemu se registriraju podaci o osobama stalnim stanovnicima Hrvatske koji su izvršili samoubojstvo.
Izvor podataka je statistički izvještaj o smrti (obrazac DEM-2) i potvrda o smrti.
Podaci o osobama koje su izvršile samoubojstvo kompjuterski se obrađuju. Skupno se podaci analiziraju po dobi, spolu općini/županiji rođenja i boravka, te eventualnoj psihijatrijskoj dijagnozi.

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Prikazano je kretanje izvršenih samoubojstava u razdoblju od 1985. do 2002. godine. Podaci za 1985. i 2002. godinu dopunjeni su podacima rutinske mortalitetne statistike.
Za prikazane zemlje Europe podaci su preuzeti iz baze podataka WHO/HFA. Stope su standardizirane na staro europsko stanovništvo.
Izvršena samoubojstva (X60-X84) nalaze se na prvom mjestu uzroka smrti od ozljeda s udjelom od 32,3% 2002. godine.

Broj izvršenih samoubojstava kao i stopa na 100.000 stanovnika oscilira.
Godine 1985. počinjeno je 1.050 samoubojstava (stopa 21,9).
U razdoblju od 1991. do 2002. godine najviše samoubojstava bilo je 1992. godine (1.156, stopa 24,2), ali je podjednaki broj bio zabilježen i 1987. godine (1.153, stopa 24,1).
Najmanji broj izvršenih samoubojstava zabilježen je 1995. godine (930, stopa 19,4) te 2000., 2001. i 2002. godine (926, stopa 20,9; 882, stopa 19,9; 875, stopa 19,7).
U promatranom razdoblju dobno-standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj uz manje oscilacije pokazuje kontinuirani pad za sve dobi kao i za dob 0-64 godine.

Od 1985. godine (stopa 5,8/100.000) uočljiv je porast broja počinjenih samoubojstava u dobi 15-19 godina (1996.g. stopa 13,5; 1999.g. stopa 12,9), što je zabilježeno i u nekim drugim zemljama. Međutim 2000., 2001. i 2002. godine došlo je do pada broja samoubojstava u dobi 15-19 godina (stopa 8,4; 7,7 te 8,0/100.000).
Broj izvršenih samoubojstava bio je veći kod muškaraca nego kod žena te se kretao u omjeru 2,2-3,0 : 1 na štetu muškaraca.
Stopa smrtnosti zbog samoubojstava kod oba spola značajno raste s dobi.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama značajno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem posebice u muškaraca. Godine 1985. udio samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 7,2 %, dok je 1992. i 1995. godine iznosio oko 26%. Iako zadnjih godina postoji trend pada ovog načina izvršenja samoubojstava (2001. godine 16,9%; 2002. godine 17,7%), još uvijek skoro svako četvrto samoubojstvo kod muškaraca (23%) počinjeno je vatrenim oružjem.
Stope smrtnosti zbog izvršenih samoubojstava po županijama Hrvatske pokazuju značajne razlike. Prosječne godišnje dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u razdoblju 2000-2002. godine bile su najviše u Krapinsko–zagorskoj (stopa/100.000 za sve dobi 35,1; za dob 0-64 28,9) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (stopa/100.000 za sve dobi 34,5; za dob 0-64 26,5).

Županije s najnižim prosječnim godišnjim stopama bile su Dubrovačko-neretvanska (stopa/100.000 za sve dobi 6,5; za dob 0-64 4,8) i Zadarska županija (stopa/100.000 za sve dobi 10,8; za dob 0-64 9,8).

http://www.hzjz.hr/publikacije/umrli/i3.htm

Nasilne smrti

Nasilne smrti uključuju sve smrti od ozljeda / trovanja ili njihovih posljedica nastale nesretnim slučajem ili uzrokovane namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), samoozljeđivanjem (suicidi), ratnim djelovanjem te zbog neutvrđenog i nepoznatog vanjskog djelovanja.

U Hrvatskoj su smrti nastale nesretnim slučajem u kontinuiranom padu nakon 1990. godine (1990. 64,84/100.000 stanovnika, 1999. 37,62/100.000 stanovnika), a razina ubojstava i samoubojstava se znatnije ne mijenja već 15 godina. Blagi porast obje stope vidljiv je u ratnim godinama. Od 1991. godine u Hrvatskoj se registriraju i smrti od ratnih djelovanja, a nakon 1995. godine smrti od posljedica ratnih djelovanja, najčešće nagaznih mina. 
U 1999. godini bilo je 2939 nasilnih smrti u Hrvatskoj - 1800 nastalih nesretnim slučajem od kojih 682 zbog prometnih nesreća, 989 samoubojstava, 128 ubojstava, 15 kao posljedica nagaznih mina ili drugih ratnih djelovanja i 7 nasilnih smrti nerazjašnjenog uzroka. 
Nasilne smrti kao uzrok smrti u žena (3,66%; stopa 3,97/10.000 žena) su u znatno manjem udjelu nego u muškaraca (7,56%; 9,30/10.000 muškaraca).

U 1999. godini u Hrvatskoj je bilo 51.953 umrlih od kojih je više od 50% umrlo od deset vodećih uzroka smrti (27.232 ljudi). 

Prva četiri uzroka iz skupine cirkulacijskih bolesti odnose se na inzult, infarkt, kroničnu ishemijsku bolest i insuficijenciju srca, a na petom mjestu je rak bronha i pluća.

Tablica 2. Deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 1999. godine (za ukupnu populaciju)

---