Što je suicid? Kako prepoznati znakove? Mitovi o samoubojstvu Kome se povjeriti Suicidi.info - Portal za prevenciju suicida



NSK

Statistika HZZJ


Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
MENTALNE BOLESTI I POREMEĆAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ.
Zagreb, 2004., str. 43-59.


REGISTAR IZVRŠENIH SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan je 1986. godine Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske. U njemu se registriraju podaci o osobama stalnim stanovnicima Hrvatske koji su izvršili samoubojstvo.
Izvor podataka je statistički izvještaj o smrti (obrazac DEM-2) i potvrda o smrti.
Podaci o osobama koje su izvršile samoubojstvo kompjuterski se obrađuju. Skupno se podaci analiziraju po dobi, spolu općini/županiji rođenja i boravka, te eventualnoj psihijatrijskoj dijagnozi.

 

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Prikazano je kretanje izvršenih samoubojstava u razdoblju od 1985. do 2002. godine. Podaci za 1985. i 2002. godinu dopunjeni su podacima rutinske mortalitetne statistike.
Za prikazane zemlje Europe podaci su preuzeti iz baze podataka WHO/HFA. Stope su standardizirane na staro europsko stanovništvo.
Izvršena samoubojstva (X60-X84) nalaze se na prvom mjestu uzroka smrti od ozljeda s udjelom od 32,3% 2002. godine.

 

Broj izvršenih samoubojstava kao i stopa na 100.000 stanovnika oscilira.
Godine 1985. počinjeno je 1.050 samoubojstava (stopa 21,9).
U razdoblju od 1991. do 2002. godine najviše samoubojstava bilo je 1992. godine (1.156, stopa 24,2), ali je podjednaki broj bio zabilježen i 1987. godine (1.153, stopa 24,1).
Najmanji broj izvršenih samoubojstava zabilježen je 1995. godine (930, stopa 19,4) te 2000., 2001. i 2002. godine (926, stopa 20,9; 882, stopa 19,9; 875, stopa 19,7).
U promatranom razdoblju dobno-standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj uz manje oscilacije pokazuje kontinuirani pad za sve dobi kao i za dob 0-64 godine.

Od 1985. godine (stopa 5,8/100.000) uočljiv je porast broja počinjenih samoubojstava u dobi 15-19 godina (1996.g. stopa 13,5; 1999.g. stopa 12,9), što je zabilježeno i u nekim drugim zemljama. Međutim 2000., 2001. i 2002. godine došlo je do pada broja samoubojstava u dobi 15-19 godina (stopa 8,4; 7,7 te 8,0/100.000).
Broj izvršenih samoubojstava bio je veći kod muškaraca nego kod žena te se kretao u omjeru 2,2-3,0 : 1 na štetu muškaraca.
Stopa smrtnosti zbog samoubojstava kod oba spola značajno raste s dobi.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama značajno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem posebice u muškaraca. Godine 1985. udio samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 7,2 %, dok je 1992. i 1995. godine iznosio oko 26%. Iako zadnjih godina postoji trend pada ovog načina izvršenja samoubojstava (2001. godine 16,9%; 2002. godine 17,7%), još uvijek skoro svako četvrto samoubojstvo kod muškaraca (23%) počinjeno je vatrenim oružjem.
Stope smrtnosti zbog izvršenih samoubojstava po županijama Hrvatske pokazuju značajne razlike. Prosječne godišnje dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u razdoblju 2000-2002. godine bile su najviše u Krapinsko–zagorskoj (stopa/100.000 za sve dobi 35,1; za dob 0-64 28,9) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (stopa/100.000 za sve dobi 34,5; za dob 0-64 26,5).

Županije s najnižim prosječnim godišnjim stopama bile su Dubrovačko-neretvanska (stopa/100.000 za sve dobi 6,5; za dob 0-64 4,8) i Zadarska županija (stopa/100.000 za sve dobi 10,8; za dob 0-64 9,8).

 

http://www.hzjz.hr/publikacije/umrli/i3.htm

 

 

Nasilne smrti

Nasilne smrti uključuju sve smrti od ozljeda / trovanja ili njihovih posljedica nastale nesretnim slučajem ili uzrokovane namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), samoozljeđivanjem (suicidi), ratnim djelovanjem te zbog neutvrđenog i nepoznatog vanjskog djelovanja.

U Hrvatskoj su smrti nastale nesretnim slučajem u kontinuiranom padu nakon 1990. godine (1990. 64,84/100.000 stanovnika, 1999. 37,62/100.000 stanovnika), a razina ubojstava i samoubojstava se znatnije ne mijenja već 15 godina. Blagi porast obje stope vidljiv je u ratnim godinama. Od 1991. godine u Hrvatskoj se registriraju i smrti od ratnih djelovanja, a nakon 1995. godine smrti od posljedica ratnih djelovanja, najčešće nagaznih mina. 
U 1999. godini bilo je 2939 nasilnih smrti u Hrvatskoj - 1800 nastalih nesretnim slučajem od kojih 682 zbog prometnih nesreća, 989 samoubojstava, 128 ubojstava, 15 kao posljedica nagaznih mina ili drugih ratnih djelovanja i 7 nasilnih smrti nerazjašnjenog uzroka. 
Nasilne smrti kao uzrok smrti u žena (3,66%; stopa 3,97/10.000 žena) su u znatno manjem udjelu nego u muškaraca (7,56%; 9,30/10.000 muškaraca).

 

U 1999. godini u Hrvatskoj je bilo 51.953 umrlih od kojih je više od 50% umrlo od deset vodećih uzroka smrti (27.232 ljudi). 

Prva četiri uzroka iz skupine cirkulacijskih bolesti odnose se na inzult, infarkt, kroničnu ishemijsku bolest i insuficijenciju srca, a na petom mjestu je rak bronha i pluća.

Tablica 2. Deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 1999. godine (za ukupnu populaciju)

MKB -X šifra Dijagnoza broj % u ukupnim smrtima stopa / 10.000 stanovnika
I64  Inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt  6904  13,29  15,34
I25  Kronična ishemijska bolest srca  4388  8,45  9,75
I21  Akutni infarkt miokarda  4262  8,20  9,47
I50  Insuficijencija srca  3761  7,24  8,36
C34  Rak bronha i pluća  2481  4,78  5,51
I51  Komplikacije i nedovoljno definirana srčana bolest  1265  2,43  2,81
I70  Ateroskleroza  1103  2,12  2,45
K74  Ciroza jetre  1060  2,04  2,35
J18  Pneumonija nespecificiranog uzroka  1049  2,02  2,33
E14  Dijabetes melitus  959  1,85  2,13
UKUPNO    27232  52,42  60,50
















 










Web portal Suicidi.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar Virovitica