Škole i suicidalnost učenika

Čimbenici rizika

1.    Kulturni i sociodemografski čimbenici

Nizak socioekonomski status, siromaštvo, loše obrazovanje i nezaposlenost u obitelji čimbenici su rizika.

Imigranti se susreću s jezičnim i emocionalnim preprekama, nedostatnom mrežom društvene podrške, slabim učešćem u uobičajenim aktivnostima društva, kao i sa konfliktom vrijednosti drugih društvenih grupa. Ponekad su udruženi sa psihološkim uticajem torture, ratnih trauma i izolacije.

Ovakav konflikt je posebno snažan činilac za djevojke rođene u novoj sredini ili doseljene u nju, a koje su zadržale snažne korijene u konzervativnoj kulturi svojih roditelja.Djeca i mladi kojima nedostaju korijeni kolektivne kulturne tradicije, pokazuju značajne probleme identiteta i smanjenu sposobnost rješavanja sukoba. U pojedinim stresnim situacijama izabiru samouništavajuće ponašanje.

Djeca i mladi koji nisu otvoreno prihvaćeni u svojoj kulturi, u obitelji i među vršnjacima, ili u školi i drugim ustanovama, imaju ozbiljne probleme u domenu prilagođavanja i nedostatak podržavajućih modela za optimalni razvoj.

Osobine koje se razvijaju kod mladih koji ne uspevaju prihvatiti svoj seksualni identitet takođe predstavljaju rizik za izbor samoubojstva kao rješenja.

2.      Obiteljski obrazac i negativni životni događaji tokom detinjstva (Destruktivni obiteljski odnosi i traumatski događaji u ranom djetinjstvu)

·        roditeljska  psihopatologija s uočljivim afektivnim ili drugim psihijatrijskim poremećajima

·        alkoholizam ili druge bolesti zavisnosti, ili antisocijalno ponašanje u obitelji

·        samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva u obitelji

·        nasilna ili zlouporabama sklona obitelj (uključujući fizičku i seksualnu zlouporabu djece)

·        nedovoljna briga roditelja-staratelja i loša komunikacija članova obitelji;

·        česte svađe roditelja-staratelja uz stalnu napetost i agresiju

·        razvod, odvajanje ili smrt roditelja-staratelja

·        učestale promene mjesta stanovanja

·        prevelika ili nedovoljna očekivanja od strane roditelja-staratelja

·        neodgovarajući ili pretjeran autoritet roditelja-staratelja

·        nedostatak vremena roditelja-staratelja da uoči emocionalne teškoće djeteta i izađe na kraj sa njima, i negativno emocionalno okruženje u smislu odbacivanja i zanemarivanja

·        rigidna obitelj

·        usvojiteljske ili hraniteljske obitelji

Istraživanja ukazuju da mlade suicidne osobe često dolaze iz obitelji koja ima više problema i u kojima su čimbenici rizika kumulativni.

Lojalnost prema roditeljima a ponekad i nesklonost otkrivanju obiteljskih tajni ili im je to zabranjeno, često se uzdržavaju potražiti pomoć izvan okvira obitelji.

3.      Psihički poremećaji

Depresivni poremećaji

Kada se odluči da zatraži pomoć liječnika, školska djeca koja pate od depresije uglavnom se žale na psihosomatske ili na tjelesne simptome, kao što su glavobolja, bolovi u abdomenu, nogama ili grudima. Depresivne djevojke pokazuju sklonost ka povlačenju i postaju šutljive, utučene i neaktivne, a mladići su češće agresivni, čime okupiraju pažnju svojih nastavnika i roditelja. Depresija nije isključivo povezana sa suicidalnim mislima ili pokušajem.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji kod muškataca su u korelaciji s pokušajima suicida više nego kod žena.

Alkohol i zloupotreba droga

Kod adolescenata je jedan od četiri konzumirao alkohol ili droge prije samoubilačkog čina.

Poremećaji ishrane

Zbog nezadovoljstva svojim izgledom mnoga djeca i mladi pokušavaju oslabiti i brinu o ishrani. Jedan do dva posto maloljetnih djevojaka pati od anoreksije ili bulimije, uz depresiju kao čest komorbiditetni poremećaj. Rizik od samoubojstva kod anorektičnih djevojaka dvadeset puta je veći nego u općoj populaciji mladih.

Psihotični poremećaji

Mada samo manji broj djece i adolescenata pati od ozbiljnih psihijatrijskih poremećaja kao što su shizofrenija ili manično-depresivni poremećaj, rizik od samoubojstva kod njih je vrlo visok. Najveći broj psihotičnih adolescenata, u stvari, ima nekoliko činilaca rizika, poput pijenja alkohola, pušenja i zlouporabe droga.

Prethodni pokušaji samoubojstva

Aktualne negativne životne okolnosti

Preosetljivost na stres, uz kognitivni stil i osobine ličnosti  stvara teškoće za uspješno prevladavanje negativnih aspekata životnih događaja. Stresne situacije reaktiviraju osećanja bespomoćnosti, beznadežnosti i očaja koji mogu provocirati misli o samoubojstvu i dovesti do pokušaja samoubojstva ili njegovog izvršenja.

4.  Rizične situacije i okolnosti koje mogu biti povod pokušaju samoubojstva ili njegovom izvršenju su:

·        situacije koje se doživljavaju kao teška povreda (iako događaj, objektivno gledano, ne mora biti takav)

·        osjetljiva djeca i mladi mogu čak i trivijalne događaje doživjeti kao duboku povredu i reagirati anksioznošću i konfuznim ponašanjem, dok suicidalni mladi ljudi mogu vidjeti takve događaje kao prijetnju slici o sebi i patiti zbog doživljaja ugrožavanja svog dostojanstva

·        uznemirenje u obitelji

·        odvajanje od prijatelja, partnera ili kolega iz škole

·        smrt voljene osobe, ili drugih za adolescenta značajnih osoba

·        završetak ljubavne veze

·        međuljudski sukobi ili gubici

·        zakonski ili disciplinski problemi

·        pritisak grupe vršnjaka ili samouništavajući obrasci druženja

·        zlostavljanje i viktimizacija

·        nezadovoljstvo postignutim rezultatima ili zastoj u školi

·        visoki zahtjevi u školi tijekom ispitnog perioda

·        nezaposlenost i loše materijalno stanje

·        neželjena trudnoća, abortus

·        infekcija HIV virusom ili drugim bolestima prenosivim seksualnim odnosom

·        ozbiljne tjelesne bolesti

·        prirodne katastrofe